Künstlerin: Isa Rosenberger (Wien)
Abgebildetes Werk: „Jede hat das Recht
auf Arbeit ...“ (2007)
In Zusammenarbeit mit Snježana Čalija, Immaculée Mukankuranga,
Yanjindulam Densmaa, Paula Rios, Rafia Bigzadeh, Amita Lugger, Gülay Aslan
and Melek Eş (fotografiert am Hauptplatz der UNO City Wien)
Texte von acht Frauen aus Wien [DE]
[EN] [TR]
[HR] [SI]
[HU] [CZ]
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Članak 23
1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor zaposlenja, pravedne i primjerene uvjete za rad i zaڑtitu protiv nezaposlenosti.
2. Svatko, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku naknadu za isti rad.
3. Svatko tko radi ima pravo na pravednu i primjerenu naknadu koja njemu i njegovoj obitelji osigurava život dostojan čovjeka i koja se prema potrebi dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svatko ima pravo osnivati sindikate i njima pristupati kako bi zaڑtitio svoje interese.
Snježana Čalija: Naše obrazovanje i radno iskustvo tek se u rijetkim slučajevima priznaje. Imigrantice redovito zauzimaju najiscrpljujuće i najlošije plaćene segmente tržišta rada. Većinom živimo u lošijim životnim uvjetima nego žene rođene u Austriji. Smatram da su za ovakvu situaciju odgovorne zakonske i društvene strukture.
Immaculée Mukankuranga: Iako sam Afrikanka, krv mi je crvene boje kao i kod svakog drugog čovjeka na ovom svijetu. Ovo kažem zato jer sam ovdje u Austriji stekla znatno drukčija iskustva. Iako sam položila maturski ispit i upravo završavam studij prehrambenih znanosti u Beču, često se prema meni ophode kao da sam nepismena! Moja diploma nije bila priznata, a jedina ponuda na tržištu rada bila je mjesto čistačice – a za takav posao su mi bili potrebni jaki živci!
Yanjindulam Densmaa: Naučiti jezik ne znači samo naučiti govoriti ga, već ga naučiti i „pisati“. To podrazumijeva kontinuirano obrazovanje. Obrazovanje je temelj za pristup tržištu rada, što omogućuje i pristup u društvo.
Paula Rios: Kao dijete druge generacije izbjeglica iz Čilea odrasla sam u Beču, a 1987. godine, kada sam imala 14 godina, s ocem, koji je bio novinar, odselila sam se u Španjolsku (dvostruka migracija). Od tada u srcu nosim nadu u bolji svijet i tugu zbog toga jer sam bez države, odnosno bez osjećaja doma u srcu. Naučila sam živjeti između kultura – kako bi se u svim kulturama osjećala kao kod kuće. Stigmatiziranje žene koja dolazi (primjerice) iz Latinske Amerike otežava – iako ponekad i olakšava – integraciju u Austriji, u svakom slučaju je zbog toga gotovo nemoguće razviti osjećaj vlastitog ispunjenja, bez predrasuda.
Rafia Bigzadeh: Dolazim iz Afganistana a u Turskoj sam završila studij umjetnosti. Prije 16 godina sam došla u Austriju kao izbjeglica. Kada su moja djeca bila mala morala sam prihvatiti bilo kakav posao. Tri godine sam, primjerice, radila u kuhinji. U proteklih 16 godina sam se, kao izbjeglica, morala suočiti s mnogim poteškoćama, a sakupila sam mnoga iskustva i kroz volonterski rad. Maštam o tome da prenesem svoja iskustva u području socijalnog rada ili kao umjetnica, ali to mi se čini nemogućim, što me jako frustrira.
Amita Lugger: Nije mi bilo jednostavno u Austriji. Glazbeni studij koji sam završila na sveučilištu u Indiji u Austriji nije bio priznat. Budući da sam u Indiji položila tečaj za turističkog djelatnika, uspjela sam u Austriji barem pronaći posao u turističkom uredu. Ipak bih puno radije radila kao nastavnica glazbenog, u skladu s mojim kvalifikacijama.
Gülay Aslan: Domaćice u našem društvu nisu priznate. Prije svega se ne cijene majke, koje ulažu mnogo truda i posla u domaćinstvu. Ukoliko žene u domaćinstvu ne primaju neposrednu financijsku podršku, onda imaju tek minimalna prava u odnosu na svoje supružnike.
Melek Eş: 1. Kako biste dobili vizu, morate predočiti dokaz o redovnim primanjima.
2. Ako želite naći posao, morate imati vizu.
3. Kako biste dobili stan, morate predočiti dokaz o određenim primanjima.
4. Kako biste dobili posao u nekoj tvrtci, čak i ako je riječ o čišćenju, morate besprijekorno vladati njemačkim jezikom – u govoru i pismu.
5. Kada doseljena osoba prođe kroz taj čitav proces, onda potencijalno još ima vremena za integraciju i asimilaciju.
6. Za nadilaženje svih ovih prepreka potreban Vam je pristup tržištu rada!